U sklopu obilježavanja obljetnice 1000 godine Hrvatskog Kraljevstva organiziran je i III. hrvatski svesokolski slet koji se održao od 13. do 17. VIII 1925. u Zagrebu. U sklopu sleta organizirano je mnoštvo događaja koje su fotografirali neki fotografi poput Ateljea Furst (Firšt) ili R. Šimića. Jedan od centralnih događaja bila je i gradnja Sokolske mogile koji je opisao A. Freudenreich
"Hrvatsko sokolstvo gradi mogilu u želji da ostavi i kasnijim pokoljenjima trajan spomenik na one dane, kad je trećim svesokolskim sletom proslavilo tisuć- godišnjicu hrvatskog kraljevstva. Ideja o formi tog spomenika, kojeg podiže hrvatsko sokolstvo jednostavna je i jasna....Sokol nema novčanih sredstava da podigne veliki i skupocijen spomenik....Jedino sredstvo, kojim hrvatsko sokolstvo raspolaže jest: U desnici -snaga-u misli-domovina!"

Događaji su započeli već u četvrtak i petak dočekom na Glavnom kolodvoru u Zagrebu mnoštva gostiju iz raznih zemalja uključujući Hrvate iz Amerike kao i natjecanjima. U subotu 15. kolovoza slijedili su događaji poput povorke, natjecanja, banketa i pučke svečanosti. U nedjelju 16. VIII 1925. uslijedilo je prinašanje zemlje Sokola iz raznih važnih lokacija Hrvatske u Mogilu koja je sagrađena u Maksimiru. Povorka je krenula sa sletskog vježbališta u Savskoj do parka Maksimir. Posebna sokolska izaslanstva trebala su položiti vijence na spomenploči Matije Gupca, na grobu Zrinskog i Frankopana te na grobovima sokolskih prvaka. Povorka se vraćala istim putem prema vježbalištu. Nakon pučke svečanosti sokoli su kretali prema željeznici. U ponedjeljak 17. VIII. 1925. uslijedili su izleti izvan Zagreba. (III. hrvatski svesokolski slet 14, 15, 16. VIII. 1925, Tipografija d.d., Zagreb, 13-14)

Događaj od 16. kolovoza 1925. tzv. gradnja Sokolske mogile u Maksimiru fotografirana je te su u sklopu privatne zbirke Hrvatskog sokola pronađene foto razglednice tog događaja.
Riječ je o pet fotografija koje prikazuju sokolsku procesiju u parku Maksimiru, kopanje zemlje za Sokolsku mogilu, okupljeno mnoštvo većinom sokolska društva ispred Sokolske mogile, proces polaganja zemlje u Sokolsku mogilu te naposlijetku samu Sokolsku mogilu.
Prilog ovoj izložbi je prijepis teksta A. Freudenreicha "Sokolska mogila" iz knjižice III. hrvatskog svesokolskog sleta koji odgovara na pitanje o cilju podizanja mogile, načinu na koji su Sokoli sakupljali zemlju i simbolici same Sokolske mogile.

Ukratko mogila je sagrađena od zemlje koja je donesena iz raznih dijelova Hrvatske točnije lokacija koje su imale povijesni značaj.
Kao prilog virtualnoj izložbi moguće je pročitati Upute o tome kako se sakupljala zemlja za Sokolsku mogilu koju su svi sudionici Sleta trebali donijeti u Zagreb. Sva sokolska društva koja su sudjelovala u Sletu a iz Hrvatske su, trebala su prema uputama sakupiti zemlju s povijesnih lokaliteta i proslaviti lokalno taj događaj. Svaki Sokol ili Sokolica trebao je donijeti u Zagreb 5 kilograma zemlje u papirnatoj vrećici. Na mogilu je donošena zemlja a uz zemlju je prilagan i dopis o historijatu nekog lokaliteta kao što je i svako društvo poslalo u Zagreb i po jedan predmet za komoru/riznicu unutar mogile. U komoru su polagani predmeti seljačke izrade, umjetnički predmeti ili tradicijski predmeti a nikako dragocjenosti. U Zagrebu je bilo sabiralište zemlje u vrtu Sokola Wilsonovog gdje su svi sokoli osim starješina sipali donesenu zemlju u škrinju. Prije proslave škrinje sa zemljom odnesene su kod mogile. Starješine su grude zemlje direktno donosile u Maksimir te su se puteljkom penjali na vrh nedovršene mogile gdje su uz govor istresle zemlju. O mogili se trebalo brinuti sokolsko društvo Zagreb kao i H.S.S.
Pronađena je i fotografija s datumom 31.V. 1926. ( na poleđini) u omotnici Mogila u sklopu zbirke Sokol. Tog dana bilo je zatvaranje komore/riznice. Na fotografiji je vidljivo kako je okupljena grupa ljudi popila piće u Maksimirskoj restauraciji, nepoznato ostaje da li je riječ o mogućim članovima Odbora za polaganje predmeta unutar Sokolske mogile, koji je dana 31. svibnja 1926. položio predmete hrvatske baštine u komoru unutar Sokolske mogile.